Varivo od slanutka s krumpirom
Sastojci
Priprema
- Narezati luk, češnjak, papriku i krumpir na kockice.
- U lonac dodati ulje, luk i češnjak te miješati dok ne dobiju zlatnu boju.
- Dodati papriku i miješati 5 minuta.
- Dodati slanutak i krumpir te uliti vodu da prekrije sve sastojke.
- Dodati začine i kuhati 20 minuta.
- Uliti pasiranu rajčicu i kuhati još 10 minuta.
- Poslužiti varivo toplo u tanjuru.
Vrijednosti su procjena po porciji, izračunata iz navedenih količina sastojaka. Stvarne vrijednosti ovise o namirnicama koje koristite, veličini porcije i načinu pripreme, pa mogu odstupati. Podaci su informativni i ne zamjenjuju savjet nutricionista ni liječnika, osobito ako pratite propisanu prehranu.
Jelovnik složen prema vama. Vodiči po mjeri vodi vas kroz 12 tjedana - tjedni plan obroka, zamjene za sastojke koje ne jedete i popis za kupnju. Sve u aplikaciji, bez traženja recepata.
Pogledaj vodič
Varivo od slanutka s krumpirom - dodatne informacije
Dolaskom hladnijih dana, sve je češća priprema toplih obroka.
U varivo se najčešće stavlja sušeno meso ili kobasica koja daje zasitnost.
Varivo od slanutka primjer je jednog povrtnog obroka bez mesa koje donosimo poveću količinu proteina i osjećaj punoće.
Slanutak je popularna namirnica koja se najčešće kupuje konzervirana.
Koristi se u varivima i salatama, a još jedan popularan način konzumacije slanutka je zapravo njegov proizvod.
Riječ je o namazu od slanutka odnosno humusu.
Humus je super izbor za doručak ili užinu uz kruh jer je nutritivno vrlo vrijedan.
Slanutak je bogat proteinima. Na 100 g sadrži oko 20 g proteina.
Zbog toga često se nalazi na jelovnicima vegetarijanaca i vegana kao izvor proteina.
Visoki udio proteina u prehrani primjenjuje se kod osoba koje se bave sportom zbog definicije i oporavka mišića te osoba koje su u metaboličkom stresu.
Velike infekcije, opekline, duboke rane te višestruki prijelomi kosti dovode organizam u stanje akutnog stresa.
Što je akutni stres veći to se više proteina razgrađuje, više dušika je izlučeno urinom i veće su potrebe za proteinima.
Metabolički odgovor na akutni stres uključuje uključivanje sve većeg broja metaboličkih puteva, pojačavanje metabolizma nemasne mase tijela, negativnu ravnotežu dušika te gubitak mišićne mase.
Kod ovakvih pacijenata izrazito je bitno pravilno rasporediti obroke u više manjih kontinuiranih obroka jer prebrzo dovođenje hranjivih tvari može dovesti do preopterećenja organa i mnogih drugih komplikacija uključujući malapsorpciju, kardijalnu insuficijenciju, respiratorni distres, srčane probleme zbog stvaranja ugrušaka u krvi te refeeding sindrom.
Slanutak je bogat i fosforom i kalcijem.
Kalcij je od mineralnih tvari najzastupljeniji u tijelu.
Oko 99% kalcija u tijelu je u kostima i zubima (kao hidroksiapatit).
Kalcij u kostima, ali ne i kalcij u zubima, se može mobilizirati u svrhu regulacije njegove razine u krvi.
Preostalih 1% kalcija je u krvi, staničnoj i izvanstaničnim tekućinama kao regulator metaboličkih funkcija.
Kosti su dinamično tkivo koje otpušta odnosno posprema kalcij ovisno o potrebama organizma i unosu hranom.
Fosfor je nakon kalcija drugi po zastupljenosti mineral u tijelu.
U tkivima je oko 700 g fosfora od čega je 85% u kosturu i zubima u obliku kristala kalcij-fosfata. Preostalih 15% je u stanicama i izvanstaničnoj tekućini.
Fosfor se unosi organskim ili anorganskim fosfatima. Apsorbira se anorganski fosfor.
U vegetarijanskoj prehrani glavni dio unosa fosfora se odnosi na fitinsku kiselinu, koja biljci predstavlja skladište fosfora.
Apsorpcija fosfora je dodatno brža u odnosu na apsorpciju kalcija. Maksimum apsorpcije je 1 h nakon obroka dok kalcij dospijeva u krv 3-4 h nakon obroka.
Krumpir je namirnica koja je imala eksponencijalni rast u upotrebi nakon dolaska na područje Europe.
Među glavnim je namirnicama koje se koriste kao prilog mesu u jelima.
Krumpir bi se svakako ponekad trebao naći na jelovniku no najbolje u kuhanom obliku ili pečen u pećnici bez ulja.
U što većoj mjeri treba smanjiti konzumaciju pečenog krumpira u ulju zbog nastanka trans masnih kiselina koje štete kardiovaskularnom zdravlju.
Krumpir ima visoke doze vitamina C no također i visoki glikemijski indeks što ga čini nepraktičnom namirnicom za osobe sa šećernom bolesti.