Orada u škartocu - vrijeme za ribu
Sastojci
Priprema
- Narezati luk i mrkvu na tanje kolute.
- Narezati češnjak i limun.
- Narezati krumpir na ploške.
- Oprati i očistiti ribe pa u utrobu staviti narezan luk, češnjak i mrkvu.
- Na ribu utrljati sol i papar.
- U posudu za pečenje staviti papir za pečenje, dodati maslinovo ulje, krumpir, mrkvu, češnjak i luk te na vrh dodati ribu i na nju kriške limuna.
- Papir za pečenje smotati u oblik bombona i zavezati koncem za pečenje.
- Staviti u pećnicu na 190 stupnjeva 35 minuta.
- Poslužiti odmah iz pećnice u škartocu; po želji napraviti umak od limunovog soka, ulja, peršina i češnjaka.
Vrijednosti su procjena po porciji, izračunata iz navedenih količina sastojaka. Stvarne vrijednosti ovise o namirnicama koje koristite, veličini porcije i načinu pripreme, pa mogu odstupati. Podaci su informativni i ne zamjenjuju savjet nutricionista ni liječnika, osobito ako pratite propisanu prehranu.
Jelovnik složen prema vama. Vodiči po mjeri vodi vas kroz 12 tjedana - tjedni plan obroka, zamjene za sastojke koje ne jedete i popis za kupnju. Sve u aplikaciji, bez traženja recepata.
Pogledaj vodič
Orada u škartocu - vrijeme za ribu - dodatne informacije
Riba je nutritivno visoko vrijedna namirnica koja bi se trebala što češće konzumirati zbog blagodati koje donosi.
Na tjednom jelovniku trebala bi se naći 1-2 puta.
Ribu dijelimo u dvije skupine: slatkovodna i morska.
Morska riba dijeli se na plavu i bijelu ribu.
U plavu sitnu ribu ubrajaju se srdela, inćun, papalina, skuša i lokarda, dok su plava krupna riba tuna i palamida.
U bijelu ribu ubrajaju se oslić, kovač, trlja, list, lubin, bakalar, škarpina i orada.
Hranjiva vrijednost ribe ovisi o vrsti, spolu, dobi i hranidbi. Energetska vrijednost ribe ovisi o količini masti.
Proteini ribe imaju iznimnu nutritivnu vrijednost.
Iako su slični proteinima životinja odlikuju se boljom probavljivošću zbog kratkih mišićnih vlakna, boljim iskorištenjem (93-98 %) te nutritivno povoljnijem kemijskom sastavu (veća zastupljenost esencijalnih aminokiselina: metionina, lizina, triptofana, arginina i histidina).
Udio masti je 0,7-20 % i obično se nalazi u tekućem stanju odnosno u obliku ulja.
Karakteristika ribljeg ulja je velika količina nezasićenih masnih kiselina.
Prema količini lipida ribe dijelimo na: malomasne (do 3%), srednje masne (do 8%) i vrlo masne (više od 8%).
Bijela i plava riba sadrže u sastavu svojih masti visokovrijedne dugolančane omega-3 masne kiseline koje su prisutne prvenstveno u jetri bijele ribe te u mesu plave.
Esencijalne masne kiseline su one koje organizam ne može sam sintetizirati pa ih čovjek mora unositi hranom. To su linolna, linolenska i arahidonska koja se sintetizira iz linolne.
Time je arahidonska kiselina uvjetno esencijalna jer je esencijalna samo kada je unos linolne nedovoljan da bi se sintetiziralo dovoljno arahidonske kiseline.
Uvjetno esencijalne su i eikosapentaenska (EPA) i dokosaheksaenska(DHA) koje se sintetiziraju iz linolenske kiseline čime njihova količina ovisi o unosu linolenske kiseline.
Ta konverzija u organizmu je svega 1% pa se te masne kiseline obavezno moraju unositi hranom, a najbolji izvori su meso i ulje plave ribe, lososa i pastrve.
U ribi su najzastupljeniji vitamini topivi u mastima, vitamini A, D, E i K.
Riblja jetra je najbolji prirodni izvor vitamina A i D.
Od mineralnih tvari u najvećoj količini mogu se pronaći jod i selen.
Budući da je sastavni dio hormona štitnjače (tiroksina), jod osjetno utječe na metabolizam hranjivih tvari, rad mišića i živaca, stanje kože, kose, zuba i noktiju te na tjelesni i psihički razvoj.
Jod pomaže pretvaranju beta karotena u vitamin A.
Morski plodovi i riba najznačajni su izvor joda uz jodiranu morsku sol.
Selen jača djelovanje imunološkog sustava i neutralizira neke toksične tvari kao što su kadmij, živa i arsen koje možemo udahnuti ili unijeti hranom.
Također je antioksidans i štiti stanice i tkiva od oštećenja koja izazivaju slobodni radikali.
Orada u škartocu primjer je nutritivno kvalitetnog jela i jednostavnog načina kako uključiti ribu na tjedni jeovnik.