Punjeni patlidžani s mesom

Punjeni patlidžani s mesom - dodatne informacije

Punjeni patlidžani su brzo i jednostavno jelo iz pećnice koje je bogato vitaminima i mineralima.

Ovo jelo odličan je izbor za osobe koje žele smanjiti dnevni unos kalorija, ali je i bogato proteinima.

Također, može se jesti i hladno što je prednost za nošenje ovog obroka izvan kuće.

Patlidžani su vrlo poznata namirnica u području redukcijskih dijeta.

Karakteristike patlidžana su niska kalorijska vrijednost kao i nizak udio ugljikohidrata.

100 g sadrži oko 20 kcal.

Bogat je vlaknima koja su izrazito bitna na mnogo područja.

Vlakna daju osjećaj sitosti kada upiju vodu te su zbog toga prigodni za redukcijske dijete jer je glad najveći problem s kojim se ljudi susreću za vrijeme dijeta.

Također, potiču probavu te reguliraju razinu glukoze u krvi.

Antocijanidini su kemijski spojevi koji su vrlo zastupljeni u patlidžanu.

To je skupina pigmenata topljivih u vodi i staničnom soku.

Ovi pigmenti daju biljkama prekrasne boje od ružičaste preko grimizno crvene do ljubičaste i plave.

Delfinidin je antocijanidin koji je najzastupljeniji u ovoj namirnici te pruža određene blagodati.

Flavonoidi odnosno antocijani imaju izražena antioksidacijska i antiradikalska svojstva.

Imaju i terapijsko djelovanje – antibakterijsko, protuupalno, antialergijsko, antimutageno, antiviralno te antikancerogeno djelovanje.

Općenito, sudjeluju u inhibiciji oksidacije masnoća, prevenciji kod ateroskleroze, djeluju na probavni sustav, spriječavaju oksidaciju LDL kolesterola te djeluju hepatoprotektivno.

Antocijani se mogu pronaći i u borovnicama, kupinama, šljivama, crnom grožđu...

Od vitamina i minerala, patlidžan je bogat manganom, folatom, vitaminom C, kalijem i fosforom.

Mangan ima ulogu u stvaranju vezivnog tkiva i kosti, rastu i reprodukciji te metabolizmu ugljikohidrata i lipida.

Izvori mangana su cjelovite žitarice, orašasto voće, mahunarke, kava i čaj. Crno vino može sadržavati znatne količine.

Potrebe su male, a mnoge namirnice biljnog podrijetla sadrže značajne količine, tako da je manjak mangana rijedak.

Fitati inhibiraju apsorpciju kao i visoki unosi željeza i kalcija, tako da redovno uzimanje ovih dvaju minerala suplementima može ugroziti status mangana.

Fosfor je nakon kalcija drugi po zastupljenosti mineral u tijelu.

Hrana bogata proteinima je često bogata i fosforom.

Izvori su meso, perad, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, orašasto voće, žitarice.

Bioraspoloživost fosfora je veća iz hrane životinjskog nego iz hrane biljnog podrijetla.

U vegetarijanskoj prehrani glavni dio unosa fosfora se odnosi na fitinsku kiselinu, koja biljci predstavlja skladište fosfora.

Prehrambeni aditivi također sadrže fosfor kao i gazirana pića, a kako je unos gaziranih pića u suvremenom svijetu vrlo visok, tako je i unos fosfora.

Negativan učinak fosfora odnosi se na preporuku o omjeru kalcija i fosfora koji bi u hrani trebao biti 1:1.

Prevelik unos fosfora hranom i pićem mogao bi se odraziti na kosti čak i ako je dnevni unos kalcija adekvatan.

Folat je vitamin topljiv u vodi koji sudjeluje u metabolizmu homocisteina.

Bez folata, homocistein se nakuplja, što čini se pojačava formiranje krvnih ugrušaka i ugrožava stjenke arterija.

Vrlo je bitan u vrijeme trudnoće, pogotovo u samom početku.

Manjak folata onemogućuje staničnu diobu i sintezu proteina.

Otežana je regeneracija krvnih stanica i stanica probavnog sustava, tako da su prvi simptomi manjka anemija i oslabljene funkcije probavnog sustava.

Folatom su bogate mahunarke, jetra, pojedino voće (naranče) i povrće, posebno tamnozeleno lisnato povrće (špinat i prokulica). Vitamin C u hrani štiti folat od oksidacije.

Mozzarella dodana na vrh, uz meso, donosi proteine ovom jelu.

Osim proteina, odličan je izvora kalcija i fosfora, i to u dobrom omjeru čime se povećava iskoristivost.

Od vitamina mogu se pronaći riboflavin, niacin i pantotenska kiselina.