Pikantna tjestenina s kaparima za 30 minuta
Sastojci
Priprema
- U lonac dodati maslinovo ulje i kapare.
- Nakon par minuta dodati narezan češnjak i pustiti da se malo preprži.
- Dodati začine - ljutu papriku i origano.
- Skuhati tjesteninu i dodati u umak.
- Sve pomiješati i poslužiti po želji s parmezanom.
Vrijednosti su procjena po porciji, izračunata iz navedenih količina sastojaka. Stvarne vrijednosti ovise o namirnicama koje koristite, veličini porcije i načinu pripreme, pa mogu odstupati. Podaci su informativni i ne zamjenjuju savjet nutricionista ni liječnika, osobito ako pratite propisanu prehranu.
Jelovnik složen prema vama. Vodiči po mjeri vodi vas kroz 12 tjedana - tjedni plan obroka, zamjene za sastojke koje ne jedete i popis za kupnju. Sve u aplikaciji, bez traženja recepata.
Pogledaj vodič
Pikantna tjestenina s kaparima za 30 minuta - dodatne informacije
Kapar je višegodišnji grm porijeklom s područja Mediterana.
Kada je riječ o prehrani, važni su nezreli cvjetni pupoljci ove biljke koji se koriste kao hrana i začin prilikom pripreme jela.
Uz to, cvjetni pupoljci, plodovi, sjemenke, izdanak i kora korijena su tradicionalno korišteni kao prirodni lijekovi za liječenje reume, želučanih problema, glavobolje i zubobolje.
Bobice kapara se tradicionalno fermentiraju u salamuri prije konzumacije, a plodovi se beru tokom lipnja i srpnja.
Dobro ih je uključiti u prehranu kao začin ili dodatak salati kako bi se dobila jedna posebna aroma i poboljšao okus jela.
Kapari su bogati alkaloidima, flavonoidima, steroidima, terpenoidima i tokoferolima od kojih se u najvećoj količini ističu flavonoidi.
Flavonoidi pružaju blagotvorne učinke na ljudsko zdravlje zahvaljujući svojim antioksidativnim svojstvima. Preporučuje se njihova konzumacija radi smanjenja rizika od kardiovaskularnih oboljenja te općenito za unaprjeđenje zdravlja.
Najpoznatiji izolirani flavonoidi su rutin i kvercetin.
Rutin prisutan u kaparima jača kapilare i sprječava formiranje nakupina trombocita u krvnim žilama zahvaljujući svojoj sposobnosti smanjenja količine slobodnih radikala.
Osim toga, rutin pomaže u smanjenju razine LDL kolesterola, što doprinosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Također ima protuupalna svojstva te smanjuje rizik od razvoja karcinoma.
Kvercetin posjeduje antihipersenzitivna i antiagregacijska svojstva, što doprinosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih oboljenja.
Spojevi iz kapara djeluju na smanjenje triglicerida zbog toga što smanjuju aktivnost enzima (HMG – CoA reduktaze), koji igra važnu ulogu u biosintezi kolesterola.
Iz tog razloga mogu biti vrlo korisni u liječenju bolesti masne jetre i metaboličkog sindroma jer su uključeni u inhibiciju glukoneogeneze u jetri.
Dodatno, ima potencijal za liječenje hipertenzije jer snižavaju krvni tlak povećanjem izlučivanja bubrežnih elektrolita i inhibicijom aktivnosti određenih enzima.
Iz svega navedenoga, može se zaključiti kako spojevi iz kapara uvelike pridonose poboljšanju kardiovaskularnog sustava i prevenciji bolesti vezanih za isti.
Zdravlju kardiovaskularnog sustava doprinose i sjemenke koje su bogate glavnim nezasićenim masnim kiselinama, poput linolne i oleinske kiseline, koje imaju povoljan učinak na zdravlje srca i krvnih žila.
Osim toga, sadrže i druge masne kiseline kao što su miristinska, stearinska, palmitinska i linolenska kiselina.
Ulje sjemenki također je izvor sterola i tokoferola, glavnih aktivnih spojeva vitamina E.
Rajčica je dobar izvor fenolnih spojeva (fenolna kiselina i flavonoidi), karotenoida (likopen, α i β karoten), vitamina (askorbinska kiselina i vitamin A) te glikoalkaloida (tomatin).
Likopen je prirodni antioksidans s izraženim antikancerogenim i antiaterogenim svojstvima.
Na udio likopena u rajčicama utječu faktori kao što su stupanj zrelosti, sorta, način uzgoja i godišnje doba.