Domaći banana bread za doručak
Sastojci
Priprema
- U zdjelu dodati banane i izgnječiti ih vilicom.
- Dodati jaja, otopljeni maslac, šećer, mlijeko i ekstrakt vanilije te sve promiješati.
- Dodati brašno i prašak za pecivo te sve promiješati.
- Kalup namazati maslacom i posipati brašnom te uliti smjesu.
- U zagrijanu pećnicu na 180 stupnjeva staviti kalup i peći 55-65 minuta.
- Ostaviti banana bread da se ohladi i zatim poslužiti.
Vrijednosti su procjena po porciji, izračunata iz navedenih količina sastojaka. Stvarne vrijednosti ovise o namirnicama koje koristite, veličini porcije i načinu pripreme, pa mogu odstupati. Podaci su informativni i ne zamjenjuju savjet nutricionista ni liječnika, osobito ako pratite propisanu prehranu.
Jelovnik složen prema vama. Vodiči po mjeri vodi vas kroz 12 tjedana - tjedni plan obroka, zamjene za sastojke koje ne jedete i popis za kupnju. Sve u aplikaciji, bez traženja recepata.
Pogledaj vodič
Domaći banana bread za doručak - dodatne informacije
Domaći kruh od banana
Ovaj banana bread donosi sve blagodati banana koje u najvećoj mjeri sadrže kalij i magnezij.
Banana bread jednostavno je jelo koje se najčešće konzumira kao doručak no može predstavljati i jednu vrstu deserta.
Lagan, prozračan kruh koji se može konzumirati i 2-3 dana nakon pečenja.
Dobra je kombinacija sa mlijekom, ali i jogurtom.
Po želji, u kruh se može dodati sušeno, ali i orašasto voće.
Banana sadrži veliku količinu kalija.
Kalij je nakon kalcija i magnezija najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu.
Gledajući kalij, uvijek se promatra i natrij jer su njihove funkcije isprepletene.
Koncentracije ovih iona se značajno razlikuju i vrlo su fiksne te moraju biti dobro regulirane da bi naš organizam funkcionirao pravilno i da bi uspješno provodio različite signale između stanica, živčane signale te općenito da bi održavao osmotsku stabilnost svih stanica u organizmu.
Kalijevi ioni imaju vrlo visoku koncentraciju unutar stanica koja otprilike jednaka koncentraciji natrijevih iona izvan stanica.
Iz toga se vidi kako su oni komplementarni – visoka koncentracija natrijevih iona u tekućini i oko stanica te visoka koncentracija kalijevih unutar stanica.
Na taj je način osmotski tlak uravnotežen te organizam nastoji održati ovu ravnotežu natrija i kalija, prvenstveno da bi se održala sama osmotska stabilnost stanice, a osim toga, ravnoteža natrija i kalija značajno utječe na krvni tlak.
Kad se poremeti ova ravnoteža, kad padne koncentracija kalija u međustaničnim tekućinama, poveća se koncentracija natrija i raste krvni tlak.
Živčane stanice prenose impulse kroz organizam upravo zahvaljujući tome što u tom prijenosu sudjeluju natrijevi i kalijevi ioni.
Oni su ti koji svojim promjenama koncentracija izazivaju odgovarajuće promjene u živcima i na taj način prenose živčani podražaj s jednog mjesta na drugo.
Zbog svega navedenog, kalij je važan za održavanje zdravlja kardiovaskularnog te živčanog sustava.
U organizmu može se pojaviti stanje povišene i smanjene koncentracije kalija odnosno hiperkalijemija i hipokalijemija.
Hiperkalijemija najčešće nastaje kao posljedica nedovoljnog izlučivanja kalija putem bubrega što može biti posljedica uzimanja lijekova koji blokiraju izlučivanje kalija.
Također, zatajenje bubrega vrlo često dovodi do povišene razine. Takve osobe trebaju birati hranu koja ne sadrži velike količine kalija.
Dobri načini za smanjenje kalija u namirnicama je na primjer namakanje krumpira u vodi 30 minuta. Preporuča se u tom slučaju narezati krumpir kako bi se povećala dodirna površina s vodom.
Kod osoba koje imaju hipokalijemija, potrebno je povećati namirnice bogate kalijem, a to je voće i povrće kao što su avokado, banana, brokula, artičoka, naranča, krumpir, marelica, rajčica i grah.
Banana je bogata i magnezijem.
Viši unos magnezija se povezuje s većom gustoćom kosti. Magnezij ima ulogu u učenju i pamćenju.
Magnezij je potreban za formiranje kosti, proteina i masnih kiselina, neophodan je pri replikaciji stanica, aktivira vitamine B kompleksa, relaksira mišiće, sudjeluje u grušanju krvi i stvaranju ATP – a, nosioca tjelesne energije.
Lučenje i funkcija inzulina također zahtijevaju prisustvo magnezija.
Najpoznatiji učinci ovog minerala su ublažavanje grčeva, blagi laksativni učinak te blago snižavanje krvnog tlaka.
Manjak magnezija se uočava kod osoba koje pate od migrena, astme, grčeva u nogama, kod bolesti srca.
Manjak je rijedak, a može uzrokovati grčeve mišića, anoreksiju, mučninu, osteoporozu.
Iako je rijetko, manjak je sve češći zbog sve većeg unosa prerađene hrane koja je siromašna magnezijem.
Manjak u kombinaciji s niskim unosom kalija i kalcija doprinosi hipertenziji.
Nutritivni status je teško procijeniti preko razine u serumu jer je prilično konstantna te je kvalitetniji biomarker magnezij u leukocitima.
Prirodni izvori magnezija jesu soja, kikiriki, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orah, banane, zob, avokado, krumpir i smeđa riža.
Magnezij u obliku dodatak prehrani preporuča se sportašima te starijim osobama jer prema istraživanjima nemaju adekvatan unos magnezija što uzrokuje smanjenu kvalitetu kosti te slabost mišića.